Kratka istorija Nikitija

Nikiti je jedan od najstarijih gradova na Halkidikiju. Istorija tradicionalnih naselja datira još iz XIV veka nove ere. Herodot u svojoj istoriji o persijskim ratovima, pominje grad Galipsos koji se verovatno nalazio blizu Castri rta oko 2,5 km od Nikitija.

Kratka istorija Nikitija
Nikiti je jedan od najstarijih gradova na Halkidikiju. Istorija tradicionalnih naselja datira još iz XIV veka nove ere. Herodot u svojoj istoriji o persijskim ratovima, pominje grad Galipsos koji se verovatno nalazio blizu Castri rta oko 2,5 km od Nikitija.

Razlozi za pad Galipsosa nisu baš poznati. Smatra se da je uništen u jednom od mnogih ratova klasičnog i rimskog doba. Ipak, arheološki dokazi pokazuju da je tokom rimskog i ranovizantijskog perioda, postojalo najmanje tri primorska naselja blizu trenutne lokacije Nikitija.

Osim toga,u arhivi manastira Ksenofon na Svetoj Gori, pominju dva pojedinačna naselja u tom području, oko XIV veka nove ere. U tim arhivama, lokacija grada Nikitija se zove zemlja Neakitou.Prema mišljenju većine, poreklo imena Nikiti je nepoznato.

Činjenica je dasu negde u XIV veku nove ere, ljudi iz primorskih naselja povukli odeđene poteze da bi se izbegli piratski napadi. Katalonski pirati su najpoznatiji, i početkom XIV veka su osnovali Potideu, koja se nalazi na nekoliko kilometara od Nikitija. Oni su pripadali bandi nekadašnjih plaćenika vizantijskog cara, poznatog kao Katalonski pridružnik koji je, koristeći slabosti kasnovizantijske države, preuzeo veliki deo oblasti grčkog poluostrva iz Makedonije u Atinu. S obzirom na blizinu katalonske baze i žestinu njihovih napada, razumno je pretpostaviti da su Katalonci predstavljali glavni razlog što su ljudi iz primorskog dela napustili zemlju svojih predaka sklanjajući se u unutrašnjosti. Dakle, nastanili su se u zemlji Neakitou, na lokaciji gde su bili skriveni od pirata, i podigli su sadašnji grad Nikiti. Vrlo verovatno, ljudi iz unutrašnjih naselja u Ksenofonovoj arhivi su se spojili sa njima, tako da je nakon XV veka postojalo samo jedno veće naselje u ovoj oblasti. To potvrđuje i otomanski dokument koji ukazuje na selo po imenu Nikito u toj oblasti sredinom XV veka, nekoliko godina nakon otomanske okupacije na Halkidikiju. Interesantno je napomenuti da ime Nikito veoma verovatno potiče od Neakitou, što potvrđuje i teorija nastanka imena.

Tokom otomanske vladavine, Nikiti je bio malo živopisno naselje. Ljudi su se uglavnom bavili poljoprivredom i ribolovom. Oko sedam stotina ljudi živelo je u Nikitiju u vreme grčkog rata za nezavisnost 1821. Halkidiki je bio jedan od retkih mesta u severnoj Grčkoj gde je pokušan ustanak protiv Turaka, a Nikiti je dao glavni doprinos ovoj pobuni. Međutim, rat na Halkidikiju nije uspeo, kao na jugu Grčke i Turci spalili Nikitiji u potpunosti.

Mnogi stanovnici su izabrali da emigriraju na jug tražeći sigurnije mesto za život. Naselili su se na ostrva u severni Egej i na jugu Grčke. Njihovi potomci još uvek žive tamo. Međutim, većina ljudi je ostala i obnovila Nikiti tokom XIX veka. Najvažnije stare zgrade u Nikitju, su crkva Svetog Nikite i osnovna škola iz 1870, što znači da je Nikiti do tada u potpunosti oporavljen od katastrofe i neuspešne pobune. Čini se da politika relativne autonomije u upravljanju lokalnim pitanjima koje je usvojila krajem otomanske države, pomogla gradu da se razvija i u ekonomskom i društvenom smislu. Turci su uglavnom bili zabrinuti zbog naplate poreza od svojih podanika.

Posle oslobođenja 1912. došao je period ekspanzije grada, međutim veoma sporo zbog neželjenih efekata dva svetska rata u 1914-18 i 1940-44, nepopularna kampanja grčke vojske u Turskoj 1919-22, koja je dovela do ogromnog talasa imigranata iz Male Azije, i ekonomska kriza tridesetih godina i građanski rat 1946-49.

Ipak, su događaji iz prve polovine XX veka ljudima u Nikitiju naneli mnogobrojne teškoće za život. Tokom druge polovine veka grad se razvijao. Proširio se prema moru, a dobili su i više zemlje za obradu. Održala se tradicija pčelarstva, a trenutno su pčelari među glavnim proizvodjačima meda u Evropi. Turizam je postao važan izvor prihoda i izgrađeni su mnogi hoteli, a ima i preko pet stotina soba za izdavanje u letnjem period.

Savremeni Nikiti je glavni grad Sitonije. U njemu je sedište poluostrva Sitonije, i jedan je od najbrže razvijenih gradova na Halkidikiju.